13:05
Pretpostavlja se da danas postoji negdje oko 50.000 vrsta gljiva,mada brojke iz godine u godinu variraju a jestivim ih se smatra oko 200-tinjak. Zajedničko im je da nemaju biljnog zelenila, klorofila. Građene su od jedne ili više stanica,a s obzirom da nemaju kloroplaste ubrajaju se u heterotrofne organizme.
Ljudi su koristili gljive u ishrani još u doba Babilonaca, a u Kini i Japanu su ih koristili zbog ljekovitosti prije vise od 7000 godina.Nazivali su ih također i carskom hranom ili hranom bogova .
Mnoge od njih su i vrlo otrovne kao npr. Boletus satanas i Amanita phalloides. Ne preporučuje se branje gljiva osobama koje nisu po stručne tom pitanju jer mnoge gljive , iako na prvi pogled vrlo slične jestivima, itekako mogu biti otrovne.
Danas ih koristimo u svim svjetskim kuhinjama zbog izuzetnog okusa, ali i bogatstva potrebnih supstanci. Sadrže velike količine vitamina B1, B2, C i D, dijetalnih vlakana, te mineralnih tvari (kalij, željezo, cink, kalcij) te su jedine namirnice biljnog porijekla koje sadrže vitamin D pa se stoga preporučuju kod metaboličkih bolesti kostiju. Također, pojedine vrste gljiva (kao što su shii-take, vrganji i tartufi) izlučuju sastojke koji su antikancerogeni. Također, povoljno djeluju na regulaciju šećera u krvi, visok krvni tlak, infekcije a otkriveno je i pozitivno djelovanje i na osobe oboljele od HIV-a.Preporučuju se osobama koje ne konzumiraju meso jer su sa punim pravom dostojna zamjena.
Gljive se najvećim djelom sastoje od vode 75-93 %, te proteina 2,5 – 7 %. Aromatični sastojci daju jelima sa gljivama poseban okus.
Kod nas su najpoznatije gljive iz prirode: bukovača,vrganji, lisičarke,medvjeđe šapice,smrčak, smrčkovica… Uzgajati se mogu bukovače, šampinjoni i shii-take.
Koristimo ih svježe, sušene, konzervirane, ukiseljene, a dobar su prilog i jelima od povrća, mesa, riže i tjestenine.Od njih također pripremamo i juhe, salate i neizostavne umake.Odličan su izbor kao prehrana dijabetičarima, kao i osobama na dijeti zbog svoje niske kalorijske vrijednosti.
Kako se jako brzo kvare, njihov vijek praktički „otkucava“ samim branjem i spremanjem. Nikada ih nemojte spremati u plastične vrećice ili posude, nego u papirnate, a najbolje ih je odmah po branju spremiti u pletene košare i jesti isti dan kada su i ubrane. Jela od gljiva nije dobro podgrijavati,kao ni jesti dan nakon pripreme. Mada su vrlo zdrave, sa njima je ipak potreban dodatan oprez.
Recepti sa gljivama:
- Lovačka ragu juha sa šumskim gljivama
- Umak od gljiva – umak od šampinjona
- Slovenski kroketi od gljiva
- Njoki sa piletinom, gljivama i povrćem
- Punjeni šampinjoni
- Pohani šampinjoni
- Salata sa palentom i gljivama
- Tjestenina sa gljivama i curry pastom
- Rižot sa špinatom i shitake gljivama
- Medaljoni u umaku od gljiva
Nema komentara
Objavi komentar