ads

Špinat – Popaj je znao zašto

Porijeklom je iz Perzije, u Europu je došao u 11. stoljeću, pripada lisnatom povrću, zelene je boje i Popaj je najbolje znao zašto. Da, g... thumbnail 1 summary
Porijeklom je iz Perzije, u Europu je došao u 11. stoljeću, pripada lisnatom povrću, zelene je boje i Popaj je najbolje znao zašto. Da, govorimo o špinatu…
Špinat (Spinacia oleracea), povrće sa vjerojatno najviše klorofila, skriva tajnu minerala i vitamina. Od mineralnih tvari sadrži kalcij,magnezij, kalij, fosfor, natrij,željezo, kao i mikroelemente poput kobalta,joda, mangana,bakra, cinka i fluora. Sadrži dobru kombinaciju vitamina B skupine te vitamin E, C i A (beta-karoten). Međutim, sadrži i oksalnu kiselinu (najviše u peteljkama) pa se bubrežnim i žučnim bolesnicima ne preporučuje konzumiranje. S obzirom da se oksalna kiselina veže sa kalcijem, preporuka je stoga pripremati špinat s mlijekom ili vrhnjem .
S obzirom da sadrži lutein, dobar je za vid a s obzirom i na obilje folne kiseline i vitamina skupine B koriste ga oboljeli od tuberkuloze.  Znanstvenici su uspjeli identificirati 15-ak različitih flavonoidnih spojeva u špinatu koji imaju svojstva antioksidansa. Stoga su studije potvrdile usporavanje razvoja raka crijeva, želuca i dojke,kao i prostate. Činjenica da u samo jednoj šalici špinata „leži“ dvostruko veća količina K vitamina od dnevno potrebnog, dovoljno govori o tome koliko je on važan za kosti. Pomaže i kod prevencije bolesti srca i krvnih žila, stabilizira šećer u krvi i stopira njegove fluktuacije, pomaže kod problema anemije, visokog tlaka, smanjuje upalne procese, astmu i artritis, te razvija um  i smanjuje degradaciju moždanih funkcija.
Lako je probavljiv jer sadrži vlakna,koja imaju važnu ulogu u pražnjenju crijeva, te čisti organizam od štetnih tvari. Folna kiselina koja se nalazi u špinatu razlog je zašto bi ga trudnice trebale konzumirati čitavu trudnoću, s obzirom da je neophodna za rast fetusa i razvoj živčanog sustava.Djeci možda i nije omiljena namirnica ali se svakako vrijedi potruditi da postane jer sadrži sve elemente koji su neophodni za pravilan rast i razvoj najmlađih.
Listovi špinata mogu stajati u hladnjaku do 2 dana. Razlikujemo „mladi“ i „stari“ špinat koji ima veće listove i tamnije je boje od „mladog“ špinata. Jednogodišnja je biljka i možete ga uzgajati u svome povrtnjaku jer nije zahtjevan a uzgaja se kao proljetni, jesenji i zimski usjev. Najpoznatije sorte su matador i viroflej. Obično ga ljudi kupuju zamrznutog pa je tako dostupan cijele godine.  Koristi se u pitama, samostalno kao prilog, pripremljen na mlijeku, za umake i krem juhe.  Popaj je znao zašto :-).
Recepti sa špinatom:
  • Bruscette sa špinatom
  • Leptirići sa špinatom i mascarponeom
  • Gužvara sa špinatom
  • Cannelloni sa sirom i špinatom
  • Špageti sa špinatom i okruglicama od kobasica
  • Rock’N’Rolla od mljevenog mesa
  • Đuveđ od špinata
  • Dalmatinske empanade
  • Rižot sa špinatom i shitake gljivama
  • Lazanje sa povrćem
  • Zapečeni špinat sa sirom

Nema komentara

Objavi komentar